Matthew 7

Kukubo moton sanin wengobe.

(Luk 6:37-38,41-42)

1Yesuse imin baabenea Ibo naka maki i kukubo moton sanib mole God esa ib kukubo inabenamabe kesoa ibo mo inamibe! 2Niminbabe, ibo naka maki baabeniba I naka misiamobo genimibo God esak ibo baabenea Ibo naka misiamobo ge baabenamabebe. Ibo naka mak unang maki inamin namino dokayebib biamo God esak yang kenea inamin namin yo olota ibsa doyamabebe. 3Keb neke difib mamano kin tem wato bibabuo watemehabeb otane atbele keb kin temo bibkebie ye mo fumbebbabe. 4Kobo keb neke mo baabanebta Neko, difib mamano keb kin tem wato bibkebuo omtlabkenamabibo ge baabanemebe! Atbele keb kin tem iwaye bibkebie ye atemale! 5Kobo inamin kukubo nameb mole dim omin sitalsabe. Mikiktemo atbel beselibe keb kin teme bie ye tobtlanebta kino kla teme bianebta keb neke difib mamano omtlabanale ge baabesebe.

Ibo Gode inamin namin ayamo e makaai mo oyaibe galin wengobe.

6Yesuse imin baabenea Nakai Gode wengo omdibihabibi makob tili ulab kesoa ibo e wengo mo omkayemibe! Eka ibo nakai Gode weng dobo weng ohabibi Gode inamin namin ayamo mo oyaibe! I baaniba Olo mitmakam blimobo genimiobe. Kukub olo makob nakai demeeo olaib daaknoa dabalim daak unoa eili teniba tama teilabbuboniba ut teniba naka ili yantamanomabib inaminobo ge baabesebe.

Nakai amitie beten kemin wengobe.

(Luk 11:9-13)

7Yesuse imin baabenea Ibo Gode nganhabib bita Inamin namino doyene gabibo doyenea eka ibo inamin namino hembibo watem nanimiobe. Eka amisal osa gong gong galaibo Gode betelabenamabebe. 8Nakaia unangai Gode nganhamibi inamin namino dlomabiobe. Eka nakaia unangai wanita inamin namino hembib biam osa watemomabiobe. Eka nakaia unangai wanita amisalo gong gong geib mole Gode betelabenamabebe.

9Eka ib isak tem daako men gwabe aalebe baabanea Ayo, imene mo obnene genemeo aalebe tom eta obalamabea bleka? Yeye e imene obalamabebe. 10Eka e baabanea Ayo, aninge mo obnene ge baabanemeo inab misiam eta dabalamabea? Yeye, e aninge obalamabebe. 11Dabalim naka ibo inaniba ib memei inamin namin ayamo dokayebib otane ib Aye abilim ut bie ibo gaisenebiobe. E memei baabaniba Inamin namino doyene genimibo bain ye e inamin namin ayam ota doyamabebe.

12Ibo funaniba Naka maki ni kukubo yota nayemine gabib mole ibsak kukub olota i nayemine! Mosese hekmel weng osa Gode weng omkeimalin naka isa weng olo inangge baaniba dolaibbiobo ge baabesebe.

Deib asuo weng otabe.

(Luk 13:24)

13Yesuse imin baabenea Ibo Gode bibo unom gaibo amito gwabobe. As einin bibo amit osa eka o deib unemin esa o beselibobe. Bumolokba kesoa naka homon unang homoni deib sum eleta une binabiobe. Deib ele kaanamin bib deibobe. 14Nakaia unangai amit nin bibo unom gaibo bib olo amito gwabobe. Eka o deib esa gwab na kesoa bumolok bianibta tam unine! Deib ele afen smik bib deibobe. Nakaia unangai elekiem olokiem ita tam une binabiobo ge baabesebe.

Nibo dim weng omkeimalin nakai klanomo!

(Luk 6:43-44)

15Yesuse imin baabenea Ibo dim weng omkeimalin nakai klaine! I teniba ibsu tlaniba dim wengo baabeniba Ni Gode wengo ibo omyomabbiobo ge baabeniba ib bainobo galino watwat dabenomabiobe. I aal tib oloko makob eil sibsibi ulabobe. I fiab otane i amun tem wat ole makob til satili nakai yena dowonom geniba tenabibi ulabobe. I teniba ib bainobo galino watwat dabenom genibta tlomabiobe. 16Ibo i kukubo watemniba tekein keniba I naka misiamobo geine! I kukubo inaminobe. Nialie yamo waen yamo mo balinemebabe. Eka tetning osa o yamo et yamo mo bali nanomobabe. 17Ase ayam damanemeo e yamo makob ayam balinamabebe. Eka ase amgumanemeo e yam osa makob misiam bali nanamabebe. 18Ase ayam damanemeo e yamo misiamo mo balinemebabe. Eka ase amgumanemeo e yamo ayamo mo bali nanemebabe. 19Ase ele yame ayamo mo balinim blim kene mole i ananiba waa oleb moniba ase faiba kibanamabe kesoa 20ibo dim weng omkeimalin nakai kukubo namibo ibo yatemta tekein keine getabe.

Sume naka maki baabenea Ne ibo mo tekein kebibabo genamabebe.

(Luk 13:25-27)

21Ibo ib bobol temo mo funanibta Nakaia unangai ne one bianiba Kobo ni Sumobo ge onebibi alukum Gode kimanin bibo unomabiobo ge funanimibe! Yeye nakaia unangai wanita ne Aye abilim ut bie baanea Ibo okoko yota naine genemeo wenteniba ele baabene iwat nabinimib ita sinanomo Gode kimanin bibo unomabiobe. 22Mubiang am bomanomo nakaia unangai homoni one bianiba Sumo, Sumo ge one bianiba baatneniba Keb niniino dim ota ni Gode wengo omkeima bianoba eka keb niniino dim ota ni hob misiami fotebena bianoba eka inamin namin okok sumo klabiam binobbiobo ge baatnenomabib otane 23ne baabenia Ibo ne mo tekein kebibabo, ibo hengmino henga binabiobo, deitne unine ge baabenamabibo ge baabesebe.

Amo asu genalino saa wengobe.

(Luk 6:47-49)

24Yesuse imin baabenea Ne inanamabi kesoa nakaia unangai wanita ne wengo wenteniba wafueib mole i makob nakae bobol tem funin ayame amo genang gameo ban sbale teme dikilanea amuno olabba tomo bebonea neketowasoa klanea genamabe ulabobe. 25E inanea gene biamo soko beselibo tlem denoa aaye beselibe dobmouleb tena bianea eka glol sume tenea dilubonemeo am olo mo dobo blelanomobabe. Niminbabe, e amo ban sbale tem eta genebio kesoa o mo dabamobabe. 26Eka nakaia unangai wanita ne wengo wentebib otane i mo wafueim blim keib mole i makob nakae bobol tem funin blime amo nininalim ye ninine beitloke dikilanea amuno olabbanea tomo mo bebueim blim deibonebua 27soko beselibo tlem denoa aaye beselibe dobmouleb tena bianea eka glol sume tenea dilubonemeo am olo dobo blelanoa alukum watwat danamabo ulabobo ge baabesebe.

28Yesuse weng olo aleyebeo blimanoa nakaia unangai homoni e wengo wenteniba funaniba E dabalim naka otane e wengo hekmel weng tekein kemin nakai wengo ulabbabo, e wengo titilsabo geniba dlou onsiobe.

Copyright information for MPT